http://www.weforum.org/agenda/2016/09/universal-secondary-education-is-still-a-long-way-off-finds-new-unesco-report
Univerzalno srednje obrazovanje još uvek je daleko, prema novom izveštaju UNESCO-a
Članak je objavljen u saradnji sa The Conversation.

Čak ni univerzalno osnovno obrazovanje neće biti realizovano do 2030. u zemljama sa niskim i nižim srednjim prihodima.
Slika: REUTERS/Bazuki Muhammad
Piše Anna Childs, zamenik direktora (akademski) za međunarodni razvoj, The Open University
Tekst prevela: Aleksandra Ravas
Objavljeno 7. 9. 2016.
Skoro godinu dana nakon što je definisan novi skup Ciljeva održivog razvoja, COR (Sustainable Development Goals, SDG) za 2030, prvi izveštaj koji prati globalni napredak cilja obrazovanja i doživotnog učenja pokazuje koliko još mora da se radi kako bismo bili sigurni da niko nije izostavljen.
Ciljevi održivog razvoja zamenili su Milenijumske ciljeve razvoja (Millennium Development Goals, MDG), koji su 2015. godine došli do kraja svog petnaestogodišnjeg roka. Dok su prethodni ciljevi, koji su se fokusirali na obrazovanje, imali samo jednu težnju – postizanje univerzalnog osnovnog obrazovanja – ekvivalentnih COR ima sedam, a uključuju i srednje i visoko obrazovanje za sve.
Dakle, izveštaj UNESCO-a Praćenje globalnog obrazovanja (Global Education Monitoring, GEM) za 2016, prvi je u novoj eri koji donosi inauguralni skup elemenata za praćenje napretka u postizanju ovih novih ciljeva.
UNESCO se oslanja na podatke iz školske 2014/15 da ubedljivo pokaže ono što već znamo: svet nije uspeo da uspostavi univerzalno osnovno obrazovanje. Štaviše, prema aktuelnim trendovima, samo će 70% dece u zemljama sa niskim prihodima završiti osnovnu školu 2030, što je krajnji rok za realizaciju COR-a. Cilj da se postigne univerzalno osnovno obrazovanje, koji ostaje u okviru širih COR, definisanih u oblasti obrazovanja, neće se realizovati pre 2042. Prema istoj proceni, novi cilj, univerzalno niže srednje obrazovanje ostvariće se otprilike 2059, a univerzalno više srednje obrazovanje tek 2084.

Prema ranijim trendovima, čak ni univerzalno osnovno obrazovanje neće biti realizovano do 2030. u zemljama sa niskim i nižim srednjim prihodima. UN GEM 2016
Nakon manje od godinu dana od uvođenja novog dnevnog reda sa parolom „da niko ne bude izostavljen“, podaci već ukazuju na to da ćemo kasniti pola veka u realizaciji prvih obrazovnih ciljeva zacrtanih za 2030. godinu.
Dopreti do najmarginalizovanijih
Ne izostaviti nikoga znači posebno naporan rad na stvaranju smislenog pristupa obrazovanju za one koju su u izveštaju svrstani u „ugrožene delove populacije“, a koji se obično izdvajaju na osnovu prihoda, pola, invaliditeta, etničke pripadnosti i lokacije ili svog statusa migranata.
Među svim trogodišnjacima i četvorogodišnjacima na svetu, najbogatija deca imaju gotovo šest puta veće šanse da pohađaju obrazovne programe u najranijem detinjstvu, u poređenju sa najsiromašnijom decom. Ali, iako siromaštvo ima primat kao najveći pojedinačni razlog za uskraćivanje obrazovanja, najveći jaz posledica je situacija u kojima se spaja više problema.
U Srbiji, na primer, pripadnici romske nacionalne manjine provode u školi manje od polovine prosečnog nacionalnog vremena. Na nivou države, Srpkinje nadmašuju muškarce u obrazovnom postignuću. Pa ipak, mlade Romkinje postižu samo dve trećine obrazovnog uspeha mladih Roma.
Zahtevi državnih nastavnih programa
Dok se i dalje čine napori da se sva deca dovedu u školu, obrazovni COR (COR4) – osigurati inkluzivno i ravnopravno kvalitetno obrazovanje i promovisati mogućnost doživotnog učenja za sve – takođe definišu šta deca uče, kada se pojave u školi, i kako uče. Efikasne nastavne metode i dostupnost dobrih udžbenika očigledne su mere kvaliteta, ali novi ciljevi dodatni akcenat stavljaju na izmene nastavnog programa na državnom nivou.
Nastavni program prepoznat je kao glavni put za obezbeđivanje znanja i veština potrebnih za promovisanje održivog razvoja i globalnog državljanstva. Ali, nastavni program pravljen pod uticajem nacionalne politike često doprinosi marginalizaciji tako što stavlja akcenat na jezik, znanje, istoriju i kulturu nekih grupa, a nekih ne.
Prema jednoj od mera, oko 40% svetskog stanovništva nema pristup obrazovanju na jeziku koji razume. Ukoliko politika podrške postoji, izveštaj naglašava na koji način stanje na terenu može da učini implementaciju nemogućom:
U oblasti Mopti u državi Mali, uprkos državnoj politici, samo 1% osnovnih škola obezbedilo je bilingvalna predavanja na odgovarajućem jeziku koja drži obučeni nastavnik.
Doživotno učenje
COR4 dovode tehničko, stručno i visoko obrazovanje na vrh agende globalnog razvoja, pa se oni prvi put pojavljuju u GEM izveštaju. Različitost načina organizovanja obrazovanja odraslih čini praćenje ostvarenja posebno teškim, pa su, očekivano, od večeg značaja podaci o visokom obrazovanju.
Za sada, oni oslikavaju samo iste probleme koji se sreću u okviru osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja – da bogatstvo ima ogroman uticaj na pristup univerzitetskom obrazovanju.

Dobre vesti su da se broj upisanih na visoko obrazovanje na globalnom nivou udvostručio sa 100 miliona iz 2000. na 207 miliona u 2014.-oj, ali raskorak koji postoji između različitih zemalja i u okviru svake zemlje pojedinačno, i dalje je ogroman. Na primer, na Filipinima u 2013.-oj, 52% najbogatijih u uzrastu od 25 do 29 godina završilo je bar četiri godine visokog obrazovanja, ali je isto postignuće utvrđeno kod samo 1% najsiromašnijih.
Istovremeno, puno toga može se naučiti od država koje eksperimentišu sa različitim modelima finansiranja i pristupa. U Čileu, izveštaj kaže da je: „Približno 165.000 studenata počelo da besplatno pohađa univerzitete sa početkom nove akademske godine, u martu 2016. Ta cifra obuhvata otprilike polovinu studenata iz 50% najsiromašnijih čileanskih domaćinstava.“
Osećaj hitnosti
Potreba za ubacivanjem u petu brzinu prema svakom od sedam ciljeva definisanih u COR4 o obrazovanju naglašava se više puta u izveštaju. Svetski lideri moraju da pokažu svoju posvećenost programu za 2030. – ne izostaviti nikoga – kroz političku volju, nove politike, inovacije i resurse. Irina Bokova, generalna direktorka UNESCO-a, napisala je u uvodnoj reči:
Ako smo ozbiljni u nameri da sprovedemo COR4, moramo dejstvovati uz osećaj povećane hitnosti i uz dugoročnu posvećenost. Ukoliko to ne uradimo, ne samo da ćemo negativno uticati na obrazovanje, već ćemo omesti napredak prema svakom od razvojnih ciljeva: smanjenju siromaštva, iskorenjivanju gladi, poboljšanju zdravlja, rodnoj ravnopravnosti i jačanju prava žena, održivoj proizvodnji i potrošnji, prilagodljivim gradovima, i ravnopravnijim i inkluzivnijim društvima.
Čini mi se kao da svako razmišljanje o pitanjima razvoja završavam sa osećanjem hitnosti, ali novi izveštaj daje čvrste dokaze da je hitnost neophodna. Obrazovanje mora biti na početku svakog dnevnog reda.